Međunarodni je praznik rada, posvećen radnicima i njihovim pravima. Povijest praznika počela je krajem 19. stoljeća, kada su radnici radili i po 12 do 16 sati dnevno, često u opasnim uvjetima i bez osnovne zaštite. Ključni događaj bio je štrajk radnika u Chicagu 1886. godine, kada su tisuće ljudi tražile osmosatno radno vrijeme. U znak sjećanja na te događaje, 1. svibnja proglašen je Međunarodnim praznikom rada koji se obilježava diljem svijeta kao dan solidarnosti i radničkih prava. U Hrvatskoj se počeo slaviti 1890. godine, a zagrebački su radnici kao uvod u proslavu te godine održali niz štrajkova i skupova. Hrvatski sabor je 1996. Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, izglasao službeni naziv praznika kao Blagdan rada. Tako je ostalo do 2. studenoga 2001. godine, kada je izmjenama i dopunama toga zakona službeni naziv postao Praznik rada. Obilježava se, uglavnom u organizaciji gradova i općina, diljem Hrvatske, uz zabavne programe i tradicionalnu podjelu prvomajskog graha.

Praznik rada tradicionalno se slavi na Bedekovčanskim jezerima, gdje je najavljeno druženje uz glazbu Express banda i podjelu besplatnog graha kojeg će pripremiti članovi Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Bedekovčina. Program na Bajerima počinje od 12 sati. 

U Zagorski Selima se organizira kotlovinijada, u Tuhlju se druženje organizira uz sport, grah i fileke; Planinarsko društvo Strahinjčica Krapina poziva na druženje kod svoje Planinarske kuće. U Zaboku se održava prva Zabočka grahijada, od 10 sati na Trgu Ksavera Šandora Gjalskog, podjela besplatnih porcija planira se oko 12:30, a svirat će Fresh band.

Međunarodni praznik rada tradicionalno se slavi i kod dvorca Trakošćan. Bogat kulturno-glazbeni program počinje od 10 sati, nastupom Kuburaškog društva Prva kubura Višnjice i Limene glazbe DVD-a Bednja, a zatim će nastupati kulturno-umjetnička društva; Cvetlinski zvon iz Cvetlina, Josip Jedvaj iz Vrbna te KUD Josip Genc iz Bednje. Za završnicu programa zadužen je glazbeni sastav Kavaliri.