U Zlataru je održano Pajdaško sprehajanje, dugogodišnja vanjska priredba Dana kajkavske riječi, kojom se čuvaju zagorski običaji i tradicija. U Parku hrvatske mladeži nastupilo je deset „pajdašija”, a prema odluci žirija prvo mjesto, nagradu od 1.000 eura i „Zlatni lampaš”, osvojio je KPD Zlatarjeve, s prikazom „Mekle”, zaboravljeni zanat izrade metli od sirka. Drugu nagradu, 700 eura, osvojio je prikaz „Zlatarske snehe i jedna tera to nije”, a u grupi su bile Marija Hoić Pavlek, Ana Vučković Klarić, Jelena Hoić Tkalec i Barbara Vučković Žerjavić. KUD Belec s prikazom „Tičekove svadbe”

Završnog vikenda 57. Dana kajkavske riječi, u Zlataru se održavaju tri dječje priredbe. Dječja likovna izložba „Čovjek čovjeku” starija je od same manifestacije, a na ovogodišnji natječaj pristigla su 824 likovna rada iz 47 OŠ. Prosudbena komisija u sastavu Ljiljana Cvetko, Fran Rod i Tanja Rod, za izlaganje je izabrala 98 radova, 92 autora iz 40 škola. Izložba odabranih radova otvorena je u subotu prije podne u OŠ Zlatar. Nakon pozdravnih riječi Gordane Valjak, ravnateljice organizatora dječjih priredbi, zlatarskog Pučkog otvorenog učilišta; ravnatelja OŠ Zlatar Marijana Posarića i izaslanice župana KZŽ, Jasenke

Nakon likovnih radova na redu je bila kajkavska poezija. Zbor malih pjesnika došao je do 57. izdanja. Na natječaj je ove godine prispjela 281 pjesma iz 51 škole. Prosudbena komisija koju su činile profesorice Željka Horvat Vukelja, Ivančica Tomorad i Božica Brkan, za izvođenje na Zboru i tisak u zbirci odabrala je 61 pjesmu, 61 autora iz 45 škola. Zbor malih pjesnika održan je u Sokolani, gdje su autore, mentore i njihove roditelje pozdravile Gordana Valjak i Jasenka Auguštan, te zamjenica župana KZŽ Jasna Petek, ujedno otvorivši priredbu. Potom su autori sami govorili svoje stihove u zavičajnim narodnim nošnjama, podijeljeni u sedam

Nekadašnja područna škola u Gregurovcu dobila je novu namjenu - nakon opsežne obnove i prenamjene svečano je otvoren Društveni dom Gregurovec, moderan i energetski učinkovit prostor namijenjen mještanima, udrugama i različitim društvenim aktivnostima. Načelnik Općine Mihovljan Zlatko Bartolić podsjetio je da je inicijativa za uređenje prostora potekla upravo iz Gregurovca. Nakon što je u nekadašnjoj područnoj školi prestala nastava, želja je bila sačuvati zgradu i ponovno je staviti u funkciju. – Nismo željeli da ova zgrada ostane prazna i s vremenom propada. Na prijedlog skupine građana Gregurovca „Lijepom