DHMZ je za ponedjeljak, 22. lipnja izdao žuto upozorenje za zagrebačku regiju, u koju, prema karti upozorenja, spada i Krapinsko-zagorska županija.

Žuti meteoalarm zbog iznimno visoke temperature upaljen je i za splitsku, dubrovačku i osječku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za riječku regiju zbog toplinskog vala i iznimno visoke temperature. Za riječku regiju izdano je i žuto upozorenje zbog mogućeg grmljavinskog nevremena.

Prema DHMZ-ovoj karti upozorenja na toplinske valove, najizraženija opasnost sljedećih dana očekuje se na sjevernom Jadranu, (vrijedi od 22.06.2026 15:00:00 do 22.06.2026 23:59:59).

Mjestimice mogući izraženiji pljuskovi praćeni grmljavinom osobito uz granicu sa Slovenijom i Mađarskom. 

Ravnateljstvo civilne zaštite upozorava da je tijekom velikih vrućina najvažnije izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana te redovito unositi tekućinu kako bi se spriječila dehidracija.

Za vrijeme trajanja velikih vrućina treba se pridržavati savjeta zdravstvenih ustanova

Visoke temperature mogu potaknuti iscrpljenost i toplinski udar te mogu pogoršati postojeća stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih, bubrežnih ili mentalnih bolesti.

Između ostaloga, savjetuje se:

• rashladiti tijelo i piti dovoljno tekućine, jer se znojenjem gubi više tekućine, čime dolazi do dehidracije

• piti negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera

• izbjegavati boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima

• osobe koje rade na otvorenom  trebaju se češće odmoriti, skloniti u hlad i unositi tekućinu svakih 30 minuta

• nositi laganu i svijetlu odjeću od prirodnih materijala te zaštititi glavu od direktnog sunca

• rashladiti prostor u kojem se živi koristeći hladniji noćni zrak

• danju zatvoriti prozore i spustiti rolete, naročito one koje su okrenute prema suncu

• isključiti što je više moguće električnih uređaja u domu

• izbjegavati izlazak u najtoplijem dijelu dana i naporan fizički rad ili ga obavljati u najhladnije doba dana, što je obično u ranim jutarnjim satima

• ne ostavljati djecu niti životinje u parkiranom vozilu

• redovito koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja, a posebnu pažnju posvetiti novorođenčadi i maloj djeci - za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom te odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zračenja

• ako imate zdravstvene probleme potražiti savjet liječnika.

Tijekom velikih vrućina najvažnije je izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana te redovito unositi tekućinu kako bi se spriječila dehidracija. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi. Dehidracija predstavlja ozbiljnu opasnost za zdravlje u danima kada su iznimno visoke temperature, a pojačano znojenje dovodi do gubitka vode koju je potrebno nadomjestiti.
Obucite prozračnu i svijetlu odjeću te laganu obuću. Djecu i životinje ne ostavljajte same na suncu i u vozilima. Rashladni uređaj namjestite na temperaturu 7°C nižu od vanjske.
Treba biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti na zdravlje.
Znakovi toplinskog udara mogu biti glavobolja, vrtoglavica, nelagoda, uznemirenost, smetenost, crvena, topla i suha koža, ubrzan puls, povišena tjelesna temperatura iznad 40 stupnjeva te poremećaj ili potpuni gubitak svijesti. Ako osoba doživi toplinski udar, treba je odmah premjestiti u hlad ili hladniji prostor, ukloniti suvišnu odjeću i pozvati hitnu medicinsku službu. Ako je osoba bez svijesti, a diše normalno, treba je postaviti u bočni položaj. Osobu treba hladiti mokrim oblozima dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 stupnjeva. Važni brojevi su 194 za hitnu medicinsku službu i 112 za europski broj za hitne službe.