Hrvatska danas slavi Dan državnosti u spomen na 30. svibnja 1990. godine kada je konstituiran prvi demokratski izabran Hrvatski sabor. Saborski saziv iz 1990. radio je tek nešto duže od dvije godine, no donio je povijesne odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, omogućile raskid državno-pravnih sveza s bivšom državom, SFRJ. Odluke je donosio u turbulentnim, ratnim uvjetima, u međunarodnim okolnostima koje Hrvatskoj nisu osobito išle u prilog. U prvom desetljeću moderne Hrvatske, od 1991. do 2001. godine, Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja. Potom je promijenjen kalendar državnih praznika i Dan državnosti premješten je na

Uoči Dana državnosti RH u petak je kod spomen-križa na Gradskom groblju u Zlataru položen vijenac i zapaljeni su lampioni u znak zahvalnosti i poštovanja prema svim hrvatskim braniteljima i onima koji su svoje živote utkali u stvaranje slobodne i neovisne Hrvatske. S posebnim pijetetom okupljeni predstavnici Grada Zlatara, braniteljskih udruga, gradskih ustanova i udruga prisjetili su se sugrađana koji su dali najveću žrtvu za Domovinu, kao i svih koji su sudjelovali u obrani Republike Hrvatske. Neka nam njihova hrabrost, zajedništvo i ljubav prema domovini budu trajna inspiracija i obveza da nastavimo graditi društvo utemeljeno na slobodi, odgovornosti i

U subotu je Dan državnosti, državni praznik kojim se obilježava konstituiranje prvog, demokratski izabranog, višestranačkoga Sabora, 30. svibnja 1990. godine. Središnje obilježavanje Dana državnosti, na razini Krapinsko-zagorske županije, održano je danas prijepodne u Perivoju Janka Draškovića u Krapini. Vijenac je položila županijska delegacija, a počast su odali i brojni čelnici gradova i općina te predstavnici braniteljskih udruga. Okupljeni su minutom šutnje, polaganjem vijenaca i molitvom odali počast svima koji su sudjelovali u stvaranju neovisne Hrvatske. Dan državnosti čestitao je krapinsko-zagorski župan, Željko Kolar.  (foto:

Više od 30 tisuća pristupnika steklo je pravo izlaska na ovogodišnje ispite državne mature koji počinju u ponedjeljak, 1. lipnja, a provodit će se u 386 srednjih škola i šest ispitnih centara. Od ukupnog broja maturanata, 10.625 učenika dolazi iz gimnazija, a 15.338 iz strukovnih škola. Najveći broj pristupnika prijavio je ispit iz hrvatskog jezika, koji se piše 15. lipnja, dok je pisanje eseja predviđeno dan poslije. Ispit iz engleskog jezika piše se 19. lipnja, a iz matematike 25. lipnja. Među izbornim predmetima najviše je prijava za fiziku, slijede biologija, politika i gospodarstvo, kemija, psihologija i informatika.